Društvene mreže postale su sastavni dio naših života. Od komunikacije, zabave do obrazovanja i poslovanja. Međutim, iza beskonačnog skrolanja kriju se i ozbiljna pitanja, između ostalog, kako stalna povezanost utječe na naše mentalno zdravlje.
O tome kako društvene mreže utiču na mentalno zdravlje, misli, emocije i međuljudske odnose u podcastu 'Granice ekrana' , Anel Husnić razgovarao je s Mustafom Šuvalijom, koji se godinama bavi temama mentalnog zdravlja i utjecajem digitalnog okruženja na čovjeka.
Društvene mreže su, posebno kada su mladi u pitanju, integralni dio nekog dnevnog rasporeda, dnevnih aktivnosti. Dakle, jedan sveprisutan sadržaj, odnosno dio sadržaja aktivnosti mlade osobe je nešto što se nekako podrazumijeva - ističe Šuvalija.
Govoreći o utjecaju društvenih mreža, naglašava da sama dostupnost sadržaja nije problem, već način na koji ga koristimo.
Dostupnost sadržaja i konzumiranje sadržaja su dvije različite stvari. Stalna dostupnost kao dostupnost nije problem. Pitanje je konzumacija, koliko često, koliko dugo i koji sadržaj konzumiramo - kaže Šuvalija.
Posezanje za društvenim mrežama odmah nakon buđenja ili neposredno prije spavanja vidi kao nezdravu naviku.
To je nešto što se može najčešće navoditi kao indikator ili primjer nezdravog načina korištenja društvenih mreža. Ne samo zbog sadržaja kao takvog, već i zbog činjenice da društveni mrežama pristupamo preko elektronskih aparata koji imaju specifičnu vrstu osvjetljenja, a našem tijelu je neophodno prvo ujutro da vidi stvarnu svjetlost i prije spavanja treba neko vrijeme da ne bude izloženo svjetlosti da bi moglo da se prilagodi - objašnjava.
Ipak, upozorava da društvene mreže ne treba posmatrati samo kao opasnost.
Ne bih volio da upadnemo u zamku stvaranja neke histerije oko opasnosti društvenih mreža. Mislim da je rješenje da tražimo način na koji možemo od društvenih mreža izvući maksimum, da imamo neku korist od toga i da izbjegnemo neke zamke i negativne posljedice - zaključuje Šuvalija.