Na simboličan način, dan nakon obilježavanja 32. godišnjice prijema Bosne i Hercegovine u Ujedinjene narode, Generalna skupštine UN-a glasat će o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, što je svojevrsni svjetski znak potrebe čuvanja kulture sjećanja na sve zločine i agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Tim povodom, u današnjem izdanju emisije "Dobar dan, BiH" naš gost je bio Hajrudin Ćuprija, direktor Arhiva Federacije BiH, s kojim smo razgovarali o razlozima, motivima i potrebi da se dan uoči glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici upriliči izložba pod nazivom "Underground" (Pod zemljom), a koja upravo čuva kulturu sjećanja.

- Važno je i mjesto izbora održavanja izložbe. Sjetit ćete se da smo prošle godine izložbu organizovali i otvorili u atomskom skloništu kako bismo pojačali osjećaj realiteta okolnosti u kojima su živjeli ljudi o kojima izložba govori. Kako smo dobili pozitivne kritike u odnosu na samu lokaciju te izložbe, isti prostor će biti korišten prilikom posjete srednjoškolaca ovoj izložbi. Ipak, ove godine smo se odlučili da izložbu organizujemo u Velikom parku, najprije zbog dostupnosti, jer želimo da je što veći broj ljudi, pa i turista, pogleda, a vi znate da je Veliki park i svojevrsni spomen-park jer se u njemu nalazi i Spomenik ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, ali i spomenik koji prikazuje oca kako doziva svog sina prilikom pada Srebrenice“, ističe razlog za ovogodišnju postavku izložbe "Underground" na novoj lokaciji direktor Arhiva Federacije Hajrudin Ćuprija, naglašavajući da će izložba biti postavljena 22. maja, u srijedu, u 20:00, i da će biti otvorena i naredna dva dana, od 10 do 22 sata te da su izloženi predmeti za ovu priliku posuđeni iz fundusa Arhiva Federacije.



- Dio materijala čine i predmeti u vlasništvu Instituta za traženje nestalih, a dio fotografija je iz Muzeja Srebrenica – Potočari. Mi u Arhivu Federacije smo željeli dati i svoj doprinos i iz Sarajeva, kao glavnog grada, poslati jedan apel podsjećanja državama članicama Ujedinjenih naroda da podrže Rezoluciju tako što bi prikazali razmjere zločina. Fotografski dio građe je nastao iz 14 različitih masovnih grobnica, od 81 ukupno locirane u srednjem Podrinju, a govore o zločinu nakon zločina jer su neka od tih tijela otkopavana iz prve, originalne grobnice, da bi bila premještena u sekundarne pa i tercijarne grobnice. Postoji primjer i da je skelet jedne osobe tj. sedam kostiju pronađeno u pet različitih masovnih grobnica. Ili podatak da je najudaljenija pronađena grobnica sa žrtvom iz Srebrenice pronađena 200 kilometara dalje, u Kalinoviku. Svi ti podaci govore o tome da je zločin bio planiran i sistemski izvršen uz pomoć svih potrebnih struktura", potvrđuje Ćuprija naglašavajući poseban motiv ove izložbe: "Ako nismo mogli da spasimo žrtve, dajte da spasimo istinu. Mi i danas živimo i slušamo negiranje genocida, veličanje ratnih zločina, a sam tekst Nacrta rezolucije o kojoj se glasa govori o tome da se ne smije veličati ratni zločin i da se 11. juli treba poštovati i proglasiti kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici - podsjeća Ćuprija.