U savremenim istraživanjima sve je više dokaza da su kućni ljubimci pored društva svojim vlasnicima, nakon određenog perioda s njima razvijaju snažnu povezanost, skoro ista ona koju primijetimo među ljudima. Posebno se ističu psi, ali i mačke, koje često pokazuju privrženost na načine koji su ranije bili potcijenjeni.
Mnogi vlasnici tvrde da njihov pas ili mačka "osjete" kada su tužni, pod stresom ili bolesni. Naučna istraživanja posljednjih godina potvrđuju da takve tvrdnje, te da se ne radi o subjektivnom doživljaju.
Psi mogu prepoznati promjene u tonu glasa, izrazu lica, držanju tijela, pa čak i mirisu koji se mijenja pod utjecajem stresa ili straha. Istraživanja pokazuju da ove životinje uspješno povezuju izraze lica i glasovne signale kako bi prepoznale ljudske emocije, dok istovremeno mogu reagovati i na hemijske promjene u mirisu koje nastaju uslijed stresa. Kada primijete da je njihov vlasnik uznemiren, često prilaze, traže fizički kontakt ili ostaju u njegovoj blizini.
Slična ponašanja primijećena su i kod mačaka. Iako važe za samostalnije životinje, istraživanja pokazuju da mnoge mačke razlikuju glas svog vlasnika od glasova drugih ljudi te uspostavljaju posebnu rutinu komunikacije upravo s osobom koja se o njima brine.
Prema istraživanju objavljenom na Univerzitetu u Lincolnu, psi razvijaju obrasce privrženosti koji imaju brojne sličnosti s emocionalnom vezanošću između djece i roditelja.
Nauka potvrđuje povezanost
Jedno od najznačajnijih istraživanja posljednjih godina objavljeno je 2019. godine na Univerzitetu Oregon State. Naučnici su koristili takozvani "test sigurne baze", koji se ranije primjenjivao u istraživanjima odnosa roditelja i djece.
Rezultati su pokazali da većina pasa svog vlasnika doživljava kao osobu koja im pruža sigurnost. U njegovom prisustvu psi su opušteniji, spremniji istraživati okolinu i lakše se nose sa stresnim situacijama.
S druge strane, istraživanja pokazuju da i ljudi ostvaruju brojne koristi kroz odnos sa svojim ljubimcima. Boravak s psom ili mačkom može doprinijeti smanjenju nivoa hormona stresa kortizola, dok se povećava lučenje oksitocina, hormona koji je povezan s osjećajem povjerenja, bliskosti i emocionalne povezanosti.
Stručnjaci naglašavaju da upravo svakodnevna rutina kao što je šetnja, igra, hranjenje i zajednički odmor, dodatno učvršćuju odnos između čovjeka i životinje.
Rastanak vlasnici i ljubimci podnose jednako teško
Veterinari i stručnjaci za ponašanje životinja godinama upozoravaju da kućni ljubimci mogu pokazivati znakove tuge kada ostanu bez vlasnika ili kada se porodica privremeno razdvoji.
Kod pasa se to može manifestovati cviljenjem, odbijanjem hrane, promjenama u ponašanju ili pojavom separacijske anksioznosti. Mačke uglavnom reaguju povlačenjem, promjenama u svakodnevnim navikama ili pojačanim traženjem pažnje nakon povratka vlasnika.
Veterinari i stručnjaci za ponašanje životinja ističu da kućni ljubimci mogu pokazivati znakove uznemirenosti i stresa kada ostanu odvojeni od svojih vlasnika, posebno ako su razvili snažnu emocionalnu vezu s njima. Kod pasa se takvo stanje može manifestirati cviljenjem, odbijanjem hrane, destruktivnim ponašanjem ili pojavom separacijske anksioznosti. Istraživanja pokazuju da i mačke mogu reagovati na odsustvo vlasnika promjenama u svakodnevnim navikama, povlačenjem ili pojačanim traženjem pažnje nakon njihovog povratka.
Zbog toga stručnjaci preporučuju da vlasnici svojim ljubimcima posvete dovoljno vremena, fizičke aktivnosti i mentalne stimulacije. Dosljedna rutina, pozitivna interakcija i osjećaj sigurnosti predstavljaju osnovu kvalitetnog odnosa koji traje godinama.
Sve više naučnih dokaza potvrđuje ono što su ljubitelji životinja odavno znali iz vlastitog iskustva, kućni ljubimci su članovi porodice koji stvaraju duboke emocionalne veze i snažno se vezuju za ljude koji im pružaju ljubav, pažnju i sigurnost.