Proces usvajanja budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza za 2026. godinu još uvijek nije okončan, iako bi nadležni već uveliko trebali razmišljati o budžetu za 2027. godinu. Naime, nacrt zakona o budžetu za narednu godinu mora biti skrojen za svega nekoliko mjeseci, što stvara nezapamćen pritisak na državni aparat.

 

Pravila su u ovom slučaju jasna i precizna. Vijeće ministara BiH obavezno je Predsjedništvu BiH podnijeti nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za narednu godinu najkasnije do 15. oktobra tekuće godine. Nakon toga, Predsjedništvo BiH je dužno da prijedlog zakona dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH do 1. novembra, kako bi ga parlamentarci, u skladu s vlastitim poslovnikom, razmotrili i usvojili do 31. decembra tekuće godine.

Dok je budžet za narednu godinu u ovom trenutku tek daleka zamisao, ključno pitanje ostaje kada će uopće biti usvojen onaj za 2026. godinu, s obzirom na to da su zakonski rokovi probijeni prije više od šest mjeseci. Državna kasa za ovu godinu ponovo je zapela u Predsjedništvu BiH i sve je izvjesnije da će doživjeti sudbinu budžeta za 2025. godinu, koji je usvojen tek u novembru prošle godine.

 

Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je još 21. maja jednoglasno usvojilo budžet institucija za ovu godinu u iznosu od 1,58 milijardi KM te ga proslijedilo Predsjedništvu BiH, koje je formalno-pravni predlagač prema Parlamentu. Međutim, Predsjedništvo BiH je ovaj prijedlog odbilo i vratilo ga Vijeću ministara. Prema riječima političkih analitičara, ovakav ishod daje realnu i zabrinjavajuću sliku o funkcionisanju vladajuće koalicije na državnom nivou.

Politički analitičar Velizar Antić ističe kako činjenica da budžet za tekuću godinu nije usvojen, dok se primiču rokovi za narednu, dovoljno govori o nesposobnosti vladajućih struktura i njihovoj nespremnosti na dijalog, konsenzus i kompromis. Antić naglašava da su interesi građana očigledno na samom dnu liste prioriteta aktuelne vlasti. Izrazio je uvjerenje da bi se zvaničnici dogovorili u roku od deset dana da od tog usvajanja zavise njihove lične plate, dodajući kako ova situacija nije iznenađenje jer se radi o već viđenom scenariju iz kojeg se obično izlazi dogovorom u posljednji tren, najvjerovatnije tek na jesen.

 

Sličnog je mišljenja i Kenan Ćosić, urednik u Medijskoj grupaciji "Oslobođenje", koji smatra da odbijanje budžeta u Predsjedništvu BiH, nakon što je dobio jednoglasnu podršku u Vijeću ministara BiH, predstavlja obično politikantstvo onih koji su glasali protiv, te njihov pokušaj da se lažno predstave kao zaštitnici državnih institucija kulture i BHRT-a. Ćosić navodi da bi u suprotnom budžet bio odbijen još u Vijeću ministara preko stranačkih kolega. On također ocjenjuje da je usvajanje Zakona o platama, kojim je omogućena retroaktivna isplata zaostataka uposlenicima u državnim institucijama, povučeno primarno iz predizbornih razloga jer se radi o značajnom glasačkom tijelu stranaka na vlasti.

Kao rješenje za ove hronične političke igre s budžetom, Ćosić predlaže zakonsko onemogućavanje beskrajnog privremenog finansiranja na državnom nivou. Kao pozitivan primjer navodi entitete, gdje privremeno finansiranje može trajati najviše tri mjeseca – od januara do marta. Takva blokada bi, prema njegovim riječima, natjerala nadležne da definišu i usvoje budžet u razumnom roku, jer niko ne bi smio preuzeti rizik potpunog obustavljanja isplata plata i drugih budžetskih rashoda zbog straha od reakcije građana koji direktno zavise od tih sredstava.

 

Glavni kamen spoticanja i stvarni razlog za odbijanje ovogodišnjeg budžeta leži u činjenici da u njemu nisu bila predviđena sredstva za finansiranje javnog servisa BHRT-a, što je bio identičan razlog kašnjenja i u prethodnoj godini. Nezvanične informacije ukazuju na to da bi situacija u narednom periodu mogla postati još složenija i neizvjesnija, uzimajući u obzir da se radi o izbornoj godini u kojoj političke tenzije dodatno rastu.