Istovremeno, Bosna i Hercegovina suočava se s novim finansijskim izazovima – od stavljanja na sivu listu MONEYVAL-a do sve češćeg zaduživanja entiteta na domaćem i stranom tržištu po sve nepovoljnijim kamatama te nedovoljno jasnim i efektnim razlozima za povećanje ukupnog duga.
Koliko su ovi trendovi povezani, šta govore o stvarnom stanju ekonomije i kakve posljedice mogu imati, razgovarali smo u emisiji „Dobar dan BiH“ s ekonomskim analitičarom Igorom Gavranom, koji na početku komentariše ove zabrinjavajuće pokazatelje:
Iskreno, nekoliko tema koje ste spomenuli u određenoj mjeri su povezane zbog toga što su vezane za nedjelovanje vlasti. Tako i ovaj pad prihoda nije neočekivan i ne treba ga pripisivati neznatnom smanjenju doprinosa i rasterećenju poslodavaca, koje se dogodilo. Ovo je prije svega rezultat izostanka potpune fiskalne reforme i neefikasnih mjera koje su dovele do toga da je ugašeno dosta radnih mjesta, a mnogo više njih je ugroženo, tako da se ovaj trend može nastaviti i postati još gori, zavisno od toga šta će biti, recimo, sa Željezarom Zenica i drugim kompanijama. To su sve efekti koji su nastali nakon smanjenja doprinosa, kada su se negativne posljedice ove mjere osjetile kroz otpuštanje radnika. Ne zaboravimo i negativne efekte zabrane rada nedjeljom, što je također smanjilo broj radnika u trgovini, te propadanje kolektiva poput Koksare u Lukavcu, krizu u Željezari i probleme u drugim kompanijama u industriji čelika. Jednostavno, izgubili smo nekoliko hiljada radnika i za njihovo zaposlenje više nema uplate doprinosa. Uz to imamo i dalje mnoge kompanije koje ne plaćaju redovno doprinose, iako je to zakonska obaveza. Sve to je rezultat, s jedne strane, zanemarivanja ekonomije, odnosno nečinjenja onoga što je bilo potrebno učiniti, a s druge strane donošenja pogrešnih mjera, i penzioni fond dugoročno ne može izdržati ovakav trend, naglašava Gavran i dodaje:
Naravno, fond se onda finansira iz budžeta, ali to znači da se uskraćuju sredstva na drugim pozicijama. Taj se manjak može nadoknaditi povećanjem javnih prihoda i unapređenjem ekonomske situacije, ali vlast se, nažalost, uglavnom odlučuje za zaduživanje, a to zaduživanje dodatno smanjuje mogućnosti da pomognemo i penzionom fondu i svim ostalim sektorima. Mi ni ranije nismo imali visoku zaposlenost, ni prošle ni pretprošle godine, i čak i da je došlo do blagog rasta, to ne bi bilo dovoljno. U ovakvoj situaciji, bilo kakav pad zaposlenosti je tragičan. Činjenica da statistički vidimo povećanje prosječne plate može djelimično značiti i otpuštanje radnika s nižim primanjima, čime se samo mijenja statistički prosjek, a ne poboljšava životni standard. Sada građani treba da budu fokusirani i da vrše pritisak, koliko je to moguće u našoj sredini, da se nešto učini, jer smo nedavno ponovo imali značajno zaduženje Vlade Federacije BiH na londonskoj berzi. Da su ta sredstva namijenjena za neki oblik reforme koji bi vremenom doveo do poboljšanja ovih parametara i otvaranja novih radnih mjesta, to bi imalo smisla, ali i taj novac će praktično nestati u budžetskoj potrošnji. Tako ćemo ponovo imati situaciju da stanje ostane isto kao sada, uz manje sredstava za djelovanje u budućnosti, a ti se dugovi moraju vraćati, ističe Gavran, vrlo kritično ocjenjujući ponašanje Vlade FBiH.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte detaljnije analize o pogubnim posljedicama loših ekonomskih poteza Vlade FBiH, koje prati sve veće zaduženje, zbog čega smo došli u situaciju da uzimamo nove kredite kako bismo vraćali stare.