Državna vlast se u ovoj godini nema čime pohvaliti jer su je obilježile kontinuirane blokade SNSD-a uz aktivnu pomoć i podršku HDZ-a. Sve ove elemente u godini iza nas u večerašnjem izdanju emisije '7Plus' analizirali smo sa profesorom Pravnog fakulteta na Univerzitetu u Zenici Ajdinom Huseinspahićem koji je na samom početku dao i svoja očekivanja od sutrašnje sjednice Vijeća ministara:
Najprije moramo biti svjesni da je ukupan pravni sistem ali i cijeli demokratski sistem i koncept u Bosni i Hercegovini postavljen na krhkim nogama. Mislim da nigdje više na svijetu ovako nešto ne postoji. Naravno, taj sistem je rezultat dvostruke agresije, udruženog zločinačkog poduhvata protiv Bosne i Hercegovine i genocida. U takvim okolnostima svaki zakon koji jača Bosnu i Hercegovinu je vrlo dobro došao, kaže Huseinspahić a potom postavlja i pitanje:
Kome je stalo do tih zakona ako znamo da se time ojačava Bosna i Hercegovina i njene institucije? To je u stvari ključno pitanje. Političke platforme i različita mišljenja su naravno dobrodošli u svakom demokratskom društvu. Međutim, ti i takvi različiti programi u demokratskim društvima nikad ne kalkuliraju sa državom, dok mi u Bosni i Hercegovini imamo situaciju da se sa ovim zakonima na jednoj strani ucjenjuje evropski put, a s druge strane se Bosna i Hercegovine drži kao taoc hegemonističkih interesa koji i danas dolaze i iz Hrvatske i iz Srbije. Naravno, kad govorim o ovome, ja ne govorim o Srbima i Hrvatima, nego o politikama i sistemima koje drže kao taoce sve u našoj zemlji, pa tako i one ljude koji se u Bosni i Hercegovini izjašnjavaju kao Srbi i kao Hrvati. Mislim da bi o tome trebalo otvoreno govoriti baš kao što je potrebno otvoreno govoriti i o ulozi Evropske unije, jer je Marta Kos prije nekoliko dana vrlo jasno govorila i otvoreno kazala da će Ukrajina ući u EU do 2027 godine. Treba se podsjetiti da Bosna i Hercegovina nije primila ni petinu vojne pomoći koju je primila Ukrajina tokom proteklih godina, i neka prima, naravno, to podržavam. Ali ako Ukrajina dobiva ovakav status, zašto Bosna i Hercegovine čeka još od devedesetih godina? Mislim da je potrebno donjeti odluku da Bosna i Hercegovina pod posebnim okolnostima mora ući i u EU i u NATO. To su multilateralne organizacije koje su garant stabilnosti i ove zemlje i ove regije, naglašava traži profesor Huseinspahić te potom podsjeća:
Ovdje treba potpuno jasno reći – ukoliko Bosna i Hercegovina bude destabilizirana, bit će destabilizirana i cijela regija. Zato bi EU trebala da bude toliko pametna i dostojanstvena, a vjerujem da ima takvih ljudi unutar EU, da pomogne BiH ne samo da što prije započne pregovore i otvori poglavlja nego da ih što prije i zatvori. Za mene, to je naš ključni korak na kojem trebamo insistirati i o kojem moramo slobodno govoriti. Neovisno od svega što EU stavlja pred nas kao uslove, za BiH mora biti jedan poseban mehanizam i jedan poseban red. Ne smije se zaboraviti da je Bosna i Hercegovina preživjela dvostruku agresiju i genocid, da bi nam se onda reklo - dogovorite se. S kim? Ostaje pitanje, dakle s kim se to Bošnjaci i bosanski blok trebaju dogovoriti? Kako se dogovoriti kad su s druge strane ucjene i to kroz blokiranje zakona i evropskog puta? Tako se naša zemlja drži taocem upravo velikosrpskih i velikohrvatskih hegemonističkih politika. Da podsjetim, i prve verzije zakona o Sudu BiH i Zakona o VSTV su doneseni 2002 i 2004 uz jak prisitak vanjskih faktora. Znači Dejtonski mirovni sporazum nije samo Anex 4 – postoji ukupno deset aneksa. Dakle, svi moraju dati svoj puni doprinos pa tako i EU da bi se BiH stabilizirala i ušla u EU, tvrdi profesor Huseinspahić.
Odgovarajući na situaciju u vezi sa donošenjem zakona o državnoj imovini na koji se već predugo čeka, a koji je iznimno važan ne samo kao politički element odnosa u BiH, profesor Huseinspahić podsjeća:
Aktuelna vlast je obavezna i dužna da rješava sve probleme u Bosni i Hercegovini pa tako i Zakon o državnoj imovini. Ali, u ovom sazivu aktuelne vlasti imate na jednoj strani one koji otvoreno negiraju Bosnu i Hercegovinu poput SNSD i onih oko njih, a postoje oni i koji to rade mudro. Deklarativno kažu da su za Bosnu i Hercegovinu ali je stalno ucjenjuju i provode hazarderski pristup prema našoj zemlji. Taj blok predvodi HDZ. Uz ova dva bloka imate 'Trojku' koja je potpuno izgubljena i koja trenutno niti zna u kakvom je stanju država niti ima viziju za ovu državu ukoliko bi danas sutra došlo do njenog ugrožavanja. Trenutno smo mi na ivici ugrožavanja i ustavnog uređenja i ustavnog poretka. Ovdje će biti onoliko snage koliko bude smjelosti da se otvoreno uđe u borbu za Bosnu i Hercegovinu i da se otvoreno podvuče crta onima koji špartaju Bosnom onako kako im se ćefne. Dakle, čini se da nemamo dovoljno hrabrosti niti dovoljno odvažnosti, a niti dovoljno mudrosti da okupimo sve one partiotske snage koje su za BiH i koji će je braniti i odbraniti od onih koji konstantno pretendiraju na njen teritorijalni integritet i suverenitet. To ako nismo shvatili nakon Sporazuma Cvetković – Maček i nakon Sporazuma Tuđman – Milošević, ja ne znam šta još treba crtat našim političarima da im se objasni da u ovoj Bosni i Hercegovini nikad ključna pitanja nisu bila ni ekonomska ni socijalna. Nikad se nije zbog tih pitanja ginulo. Ne. Uvijek je u ovoj Bosni i Hercegovini bilo ključno pitanje kako se suprostaviti velikodržavnim hegemonističkim politikama koje neprestano naviru. Dakle, uvijek je pitanje da li ste dovoljno jaki da sačuvate Bosnu i Hercegovinu? naglašava profesor Huseinspahić
Svakako pogledjate cijeli razgovor i saznajte i druge stavove i analize profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici Ajdina Huseinspahića.
