Pripreme za Marš Mira 2026. godine definitivno su gotove, kazao je Suljo Čakanović, predsjednik pododbora za Marš mira.

 

Sutra, 7. jula, počinje okupljanje učesnika iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, u Nezuku odakle će hiljade ljudi krenuti na trodnevni pješački pohod dug više od 100 kilometara, od Nezuka do Potočara.

"Više od šest hiljada učesnika"

 

Marš mira se održava u znak sjećanja na put kojim su u julu 1995. godine hiljade Bošnjaka pokušavale doći do slobodne teritorije nakon pada Srebrenice i počinjenog genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.

 

"Trasa Marša mira je očišćena i spremna za pješačenje svih učesnika, bit će bezbjedna i prohodna. Do ovog momenta imamo 6100 prijavljenih učesnika Marša Mira, što pojedinaca, što organiziranih grupa", govori Čakanović za portal Radiosarajevo.ba.

Ističe da je i ove godine veliki broj mladih koji su se prijavili, što ih, kako kaže, posebno raduje.

Medicinska i logistička podrška

 

"Što se tiče logističke podrške, Oružane snage BiH, drugi puk iz Tuzle, vrši postavljanje šatorskih smještaja za sve učesnike Marša mira. Učesnici su dužni samo da ponesu podmetače i pokrivače, a najprikladnija je vreća za spavanje. Medicinska pomoć bit će dostupna na dionci cijele trase, na svakom milimetru, kao i volonteri Crvenog križa, koji pješače zajedno sa učesnicima Marša mira. Sa strane su specijalizovane medicinske ekipe. Federalna uprava civilne zaštite i Gorske službe spašavanja rade dio posla iz svog domena. Tokom cijelog Marša mira bit će podjela osvježenja, energetskih dodataka, voća i u svakom kampu noćenja - Liplje, Mravinjci i Potočari, bit će dijeljena večera od 18 sati uveče", pojasnio je Čakanović.

"Još se osjeća miris smrti"

 

Što se tiče najzahtjevnijih dionica Marša mira, Čakanović ističe da je i najzahtjevnija i najemotivnija zadnja etapa Buljimski potoci.

 

"Ništa mnaje naporan nije ni Udrč, ali je to kraća dionica. Ovdje imamo 6 km potoka, koji su zaista fizički naporni, ali to je dionca na kojoj smo izgubili mnogo ljudi, gdje su korišteni bojni otrovi, tako da većina ljudi ide zbog tog izazova i tih napora da saosjećaju sa nama i da vide kroz šta smo mi prošli jula 1995. godine. Tako da kada uđete u te potoke, još uvijek se osjeti miris smrti. Još uvijek ima ostataka, odjeće, obuće...", priča Čakanović koji je i sam prošao "put smrti" te 1995. godine.

 

Što se tiče vremenskih prilika, kaže, meteorolozi su prognozirali da će biti izuzetno povoljno vrijeme za pješačenje - bez padavina, malo oblačno, malo sunčano.

Čakanović je i medicinski radnik koji se vratio u Srebrenicu s prvim povratnicima 2000. godine. Pitali smo ga i kakve najčešće intervencije budu tokom Marša mira?

 

"Ja u Maršu Miru zadnjih godina ne radim taj medicinski dio, zato imamo veliki broj medicinskih ekipa. Ono što saznamo svaku večer u brifinzima od njih, jeste da su to uglavnom povrede od žuljeva koje se veoma lako saniraju u našim kampovima. Bude nekad ljudi koji imaju hronična oboljenja, ali ipak se usude da krenu, kao što su dijabetičari, astmatičari, reumatičari, ali pomažemo im - a za one za koje procijenimo da nisu sposobni za dalje putovanje - savjetujemo im ili naređujemo da napuste pješačenje i da se vrate svojoj kući. Uredno se vodi evidencija o svima koji se prijave medicinskim ekipama, tako da se to u svakom momentu može pogledati", ističe Čakanović.

"Ne zaboraviti - da se nikome ne ponovi Srebrenica!"

 

Naglašava da su medicinski timovi na svakom milimetru trase od Nezuka do Potočara, plus dodatno ambulante u kampovima, kao i presretači na nepristupačnim mjestima za evakuaciju i ukazivanje prve pomoći.

 

"Imamo reanimobile, kardiomobile, i mnoge organizacije bi nam pozavidjele na onom kako smo mi to doveli do jednog, mogu reći, slobodno, savršenstva", ističe Čakanović.

 

Poslao je i poruku učesnicima, posebno onima koji ove godine prvi put učestvuju u Maršu mira.

 

"Nismo bez razloga dali naziv 'Marš mira', dakle, poruka je mira, ali poruka je i da se nikada, nikome i nigdje ne ponovi Srebrenica. Poruka je i da se mladi ljudi još više zanimaju i da znaju ako se ovo zaboravi da će se ponoviti. Dakle, mladi ljudi moraju voditi računa da prate ono što se nama događalo i da preventivno djeluju da se njima to ne dogodi i ne ponovi. To je nešto što bi spasilo taj mladi svijet u budućnosti i poruka je da se što više što više i bolje obrazuju jer obrazovani ljudi će sigurno donijeti boljitak ovoj Bosni i Hercegovini", zaključio je Suljo Čakanović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.