Ruska energetska mreža nalazi se pred pucanjem pod naletom žestokih ukrajinskih napada, ali Vladimir Putin ne pokazuje ni najmanju namjeru da zaustavi ratnu mašineriju. Dok se u brojnim ruskim regijama uvode restrikcije, a trećina rafinerskih kapaciteta zemlje leži u ruševinama, ruski predsjednik šalje beskompromisnu poruku: primirja neće biti, a rat u Ukrajini vodit će se do potpunog ispunjenja moskovskih ciljeva.

 

Snažni udari ukrajinskih snaga na ruske rafinerije i energetsku infrastrukturu, koji su drastično pojačani od marta, zadali su stravičan udarac ekonomiji agresora. Prema procjenama, van pogona je izbačena čak trećina ruskih kapaciteta za preradu nafte, dok je proizvodnja benzina pala za 17 posto i iznosi 850.000 barela dnevno.

Posljedice na terenu su alarmantne. Širom Rusije uvedeno je strogo racionalisanje, a vozači provode sate u kilometarskim redovima na benzinskim pumpama.

Najdramatičnija situacija je na ilegalno anektiranom poluotoku Krimu, gdje je situacija eskalirala do te mjere da je prodaja benzina građanima potpuno obustavljena.

 

Putin je na hitnom sastanku s vladinim zvaničnicima bio primoran priznati da zemlja prolazi kroz „težak period“, ali je situaciju pokušao ublažiti nazivajući nestašice „privremenim“. Spas se traži u hitnim popravkama i opciji uvoza benzina kako bi se spriječio potpuni kolaps.

"Nećemo im dati priliku": Putin odbio ruku spasa i primirje

Ukrajinska strategija udara na infrastrukturu ima jasan cilj – izvršiti pritisak na Moskvu da okonča rat. Međutim, šef Kremlja tvrdi da Kijev ovim napadima pokušava unijeti razdor u rusko društvo i prisiliti Rusiju na pregovore pod ukrajinskim uslovima.

 

"Nećemo im dati tu priliku", odsječan je bio Putin, koji je glatko odbacio prijedloge Ukrajine i njenih zapadnih saveznika o proglašenju primirja. Prema njegovim riječima, prekid vatre bi poslužio isključivo ukrajinskim snagama da predahnu, odmore se i pregrupišu za nove borbe.

 

Krvavi odgovor Kremlja: Masakr u Kijevu kao odmazda

Da se riječi ruskog predsjednika ne odnose samo na ekonomski otpor, pokazala je i krvava noć na četvrtak. Kao direktan odgovor na pritisak, ruska vojska izvela je stravičan, masovni 11-satni napad na Kijev. U jednom od najsmrtonosnijih udara na ukrajinsku prijestolnicu od početka invazije, poginula je najmanje 21 osoba.

 

Dok se ruske vlasti suočavaju sa praznim rezervoarima i ekonomskom neizvjesnošću, cijenu Putinove tvrdoglavosti i dalje najviše plaćaju nevini. Prema najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, broj poginulih ukrajinskih civila od početka ruske agresije već je premašio crnu brojku od 16.000 žrtava, a kraj ovog brutalnog sukoba se, prema riječima iz Moskve, još uvijek ne nazire.