U okviru redovnog sastanka Vijeća za implementaciju mira na nivou ambasadora danas se razgovaralo o imenovanju novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. O ovoj, ali i drugim važnim političkim i pravnim pitanjima koja se tiču Bosne i Hercegovine i njene stabilne budućnosti, u večerašnjem izdanju emisije '7 Plus' razgovarali smo s profesorom Vahidinom Preljevićem, koji ističe da nije očekivao da će danas biti postignut dogovor o novom visokom predstavniku:
Moram reći da nisam očekivao takav ishod jer svi nagovještaji nisu govorili tome u prilog, a poznajući donekle dinamiku tih procesa, pretpostavio sam da će se ova drama, hajde da je tako nazovemo, ili, bolje rečeno, ova trakavica nastaviti još neko vrijeme. Sada se možda nameće kao neko razumno ili kompromisno rješenje da se pojavi neko treće ime, s tim da treba imati u vidu da Amerikanci, odnosno američka administracija, već ovog kandidata Zalandija smatraju kompromisnim rješenjem između svojih stavova i onoga što oni smatraju evropskim interesima.
Čini se, ipak, da su se i Evropljani nakon dužeg vremena okuražili i, evo, odolijevaju, da tako kažem i upotrijebim možda ovih dana popularne nogometne metafore, američkoj ofanzivi. Moguće je da su Evropljani odlučili da upravo na Balkanu, konkretno na pitanju Bosne i Hercegovine, pokažu zube.
Zbog svega toga, opcija u kojoj se sada pojavljuje neko treće ime jeste vjerovatna, ali nije u potpunosti izgledna. Sumnjam da će Amerikanci ipak tako brzo pristati na neko novo ime, o kojem se čak nije ni raspravljalo, barem ne tako brzo. Očekujem da će se ovo još malo prolongirati i vjerovatno ni sutra, a možda ni u narednih sedam ili osam dana, nećemo imati odluku“, procjenjuje profesor Preljević te konstatuje:
Rokovi za Bosnu i Hercegovinu ne važe, čak ni kada stranci odlučuju o tome. Bosna i Hercegovina je u svakom pogledu tvrd orah, kako za nas same tako i za strane faktore koji djeluju u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini nikada ne ide sve po planu. Nekada je to dobro, a nekada nije, ali pokazuje nešto drugo što u ovom kontekstu trebamo naglasiti.
Za razliku od narativa koje često čujemo u javnosti, da Bosna i Hercegovina nikome nije bitna, da nije bitna ni Evropljanima ni Amerikancima, iz ove situacije ipak se vidi da je ona u određenoj mjeri važna, čim još uvijek nemamo dogovor o novom visokom predstavniku. Dakle, ovdje postoje izraženi interesi i naša javnost bi toga trebala biti svjesna., napominje Preljević.
Vidite, čak su i Italijani poslali taj non-paper, a ako rade ili su radili u dosluhu s Amerikancima, onda na neki način izražavaju i američke stavove. Dakle, pokazuje se da su planovi ili pretpostavke koje je iznosio, između ostalih, Milorad Dodik, kao i neki drugi političari u Republici Srpskoj, ipak bili pomalo pretjerani, barem kada se uzme u obzir ono što SAD žele ovdje.
Oni, dakle, ne žele potpuni raspad sistema, odnosno vraćanje na staro i vraćanje točka historije unazad. Žele ostvariti neke svoje konkretne, vrlo konkretne interese. To je barem moja pretpostavka u vezi s tim, ali im nikako nije primarni interes da udovolje onome što Milorad Dodik želi ili bi htio, naglašava profesor Preljević.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte druge važne analize i stavove profesora Preljevića o trenutnim političkim i pravnim izazovima u Bosni i Hercegovini te o ponašanju međunarodne zajednice u vezi s tim.