Schmidt je jedan od lošijih visokih predstavnika, ne možemo biti taoci onih koji blokiraju procese

Mislim da sada prisustvujemo novom ili posljednjem pokušaju međunarodne zajednicee da postigne napredak u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naravno, mandat Christiana Schmidta odmah je počeo sa razmiricama i bilo je različitih vrsta aktiviteta za koje je imao podršku PIK-a. Onda smo, sa napadom Rusije na Ukrajinu imali i postepeno povlačenje Rusije najprije prekidom finansiranja, a potom i konačno izvlačenje Rusije iz PIK-a koja se potom počela direktnije miješati u unutrašnjopolitička pitanja BiH. Treba se potom sjetiti i suspenzije Ustava na 24 sata, kao dokaz da će međunarodna zajednica BiH tretirati kao protektorat sve dok to bude htjela. To se pokazalo i u odnosu na neke zakone, pa sve do pitanja finansiranja lokalnih izbora, kada se je, na primjer, visoki predstavnik ponašao onako kako se to od njega očekuje, naglašava profesor Agić hronologiju djelovanja visokog predstavnika a potom daje i sljedeću ocjenu:

Onda, na primjer, u pitanju reformi koje od nas traži EU, od njega uopšte namamo podršku, a reaguje u jednom sporu, mislim na slučaj 'Vijadukt' koristeći Bonske ovlasti, a recimo, ne reaguje što ja mislim da je morao makar na simboličnom nivou, u obezbjeđivanju nesmetanog funkcioniranja sedam institucija kulture. Potom je počep kalkulisati što ga je dovelo u situaciju da se javljaju različite forme javnog mišljenja od sluganstva Zagrebu do nekih drugih. U svakom slučaju, mislim da je Schmidt imao jedan od lošijih mandata visokih predstavnika u BiH, zaključuje profesor Jahić.

Mora se reći da ne trebaju samo probosanske ili bošnjačke politike biti one koje zahtjevaju ostanak visokog predstavnika kao forme protektorata. Ne, treba uvijek na umu imati da je visoki predstavnik tu da bi osigurao zadržavanje i funkcioniranje institucija kako bi država bila efikasna i funkcionalna. Sada smo na primjer u situaciju da kvorum, dakle nedolazak na sjednicu ili njeno napuštanje, pravi blokadu cijele političke situacije. Tu se treba pojaviti neko ko treba da riješi tu blokadu, da imamo savremen Ustav u kojem bi bili recimo i vanredni izbori i moderan sistem čak i u okviru Dejtonskog ustava. Političke oligarhije koje sada vladaju ne žele, to građani treba da znaju, da ti ljudi ne žele napredak građana i direktno ih uskraćuju za novac koji je potreban svima. A onda kada se treba usvojiti sistemski zakon koji ce nas odmaknuti od sive liste Moneyvala za to ima kvorum. Ne možemo biti taoci onih koji blokiraju procese radom parlamenta, ističe Jahić.