Jutros, odmah nakon klanjanja bajram-namaza i direktnog prijenosa iz Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, započeo je specijalni bajramski program Hayat TV-a. Mjesecima smo predano radili na pripremi sadržaja koji će u toplinu vaših domova unijeti naše najljepše želje, radost i blagdansko raspoloženje.
Tokom cijelog dana naši studijski prostori ugostit će brojna istaknuta imena, dok vas druga ekipa javljanjem uživo vodi u autentični ambijent Saburine kuće. Naši reporteri javljat će se i s drugih atraktivnih lokacija širom Bosne i Hercegovine, donoseći priče o običajima i tradiciji sa zanimljivim sagovornicima. Sa svima njima, ali prije svega s vama, našim vjernim gledaocima, dijelimo ljubav i najljepše trenutke ovog velikog blagdana.
Nakon bogatog jutarnjeg bloka očekuje vas izuzetno dinamičan poslijepodnevni program. S ponosom izdvajamo koncertnu izvedbu „Bosanskog mevluda“, koja okuplja više od četrdeset učesnika. Uz besprijekornu produkciju Hayat TV-a, ovaj jedinstveni muzičko-duhovni doživljaj na programu je prvog dana Kurban-bajrama, odmah nakon specijaliziranog jutarnjeg programa.
Zajedno ćemo uživati i uz tradicionalni „Bajramski ručak“, dok je večernji termin rezerviran za „Bajramsko veselje“ i druženje s dragim gostima i najeminentnijim estradnim umjetnicima.
Krunu bajramskog programa donosimo večeras od 20 sati, kada ćete ekskluzivno moći pogledati snimak sjajnog solističkog koncerta Eldina Huseinbegovića, održanog u prepunom Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 17. aprila.
Budite uz Hayat TV i provedite i ovaj Kurban-bajram u krugu porodice i uz najbolji program!
Čengić: Bez historije nema budućnosti
Prvi gost kojem je naša Dalila Omerović u Saburinoj kući poželjela „Bajram šerif mubarek olsun“ bio je načelnik Općine Stari Grad, Irfan Čengić, koji je u studio stigao u pratnji svog sina.
Govoreći o značaju očuvanja tradicije i porodičnih vrijednosti, Čengić je istakao kako je važno da se običaji i duh Bajrama prenose na mlađe generacije.
Ono što smo mi naslijedili od naših roditelja, a oni od svojih predaka, danas prenosimo budućim generacijama. Vremena jesu izazovnija i drugačija, ali svako vrijeme nosi svoje izazove. Drago mi je da upravo ovakvi programi za ramazan i Kurban-bajram, ali i sve ono što Hayat radi tokom cijele godine, pomažu očuvanju naše tradicije – kazao je Čengić.
Dodao je kako mu je posebno zadovoljstvo što Općina Stari Grad može biti podrška projektima koji njeguju kulturnu i historijsku baštinu Bosne i Hercegovine.
Stari Grad na najljepši način može prikazati praznike i duh naše tradicije. Pravo je bogatstvo imati kuću staru stoljećima i gostima pokazati način života koji se ovdje sačuvao kroz historiju. Danas svuda postoje visoki neboderi i elitni restorani, a ovakvi ambijenti ostavljaju poseban utisak, posebno na goste koji dolaze iz zemalja Zapada, iz SAD-a i Evropske unije. Kada im ispričate kulturu življenja i ono što je sačuvano generacijama, to ih zaista zadivi – rekao je.
Na kraju je poručio kako je očuvanje historije ključ za budućnost.
Trudimo se sačuvati dio naše historije, jer bez historije nema ni budućnosti - rekao je Čengić.
Priča o vjeri, žrtvi i obnovi: Bakr-babina džamija ponovo živi
Kako je Emin Švrakić zaslužan za povratak Bakr-babine džamije u život
Naš Emerin Ahmetašević obišao je prekrasnu i obnovljenu Bakr-babinu džamiju, koja je danas i arheološki park, te je o Bajramu razgovarao s Emirom efendijom Čičom, koji je podsjetio:
Kurban-bajram ima posebnu specifičnost u tradiciji koja traje od Ibrahima, a. s., koji je jednom prilikom usnio da treba da prinese žrtvu Allahu, Gospodaru svjetova, putem svoga sina. Budući da je u dubini svoga srca, kada je molio Allaha da mu podari sina u kasnijim godinama života, obećao da će, ukoliko mu ispuni tu želju, biti spreman i da žrtvuje svoga sina, Gospodar svjetova ga je iskušao tim zahtjevom.
Kada je, kao pokorni vjernik, bio spreman da ispuni Allahov zahtjev, tada mu je Allah, dž. š., ukazao milost i poslao ovcu, koju je zaklao kao čin zahvalnosti i pobožnosti. Od tog trenutka muslimani svijeta prinose kurban kao dokaz svoje bogobojaznosti i zahvalnosti Gospodaru svjetova, istakao je u razgovoru s našim Emerinom Ahmetaševićem Emir efendija Čiča pred Bakr-babinom džamijom.
Podsjećajući na važan i vrijedan događaj koji je osigurao očuvanje, obnovu i ponovnu upotrebu ove ljepotice u samom centru Starog grada, efendija Čiča prisjetio se dvije ključne osobe koje su zaslužne za to da Bakr-babina džamija danas ponovo bude u funkciji:
Dva su velika čovjeka bila od presudne važnosti za obnovu ove džamije. Jedan je veliki intelektualac i alim Halid efendija Hadžimulić, koji je pred okupljenim džematom, u vremenu namjere da se potpuno zatre spomen na ovu džamiju, rekao: „Oni su udarili na one koji ne mogu da se brane“, nakon čega su pokrenute aktivnosti da se džamija, koja je danas arheološki park i mezaristan, najprije sačuva, a potom i obnovi. Bilo je mnogo peripetija i problema, od administracije pa nadalje, a onda je efendija Hadžimulić rekao: „Dovedite mi Emina Švrakića i njegove sinove.“ Nakon toga se rahmetli Emin uključio, i on je drugi najzaslužniji čovjek za današnje stanje ove džamije. Bio je i prvi mutevelija ove džamije nakon njene obnove, i nama je istinska i posebna čast da je osnivač i komandant Zelenih beretki bio njen prvi mutevelija, podsjetio je na historijat obnove džamije efendija Čičo.
Podsjećanje na rahmetli Emina Švrakića bilo je i prilika da se prisjetimo njegove posljednje bajramske čestitke, kada je rekao:
„Ne zaboravite našu burnu prošlost, ali sada hodajmo čvrstim korakom ka svijetloj i boljoj budućnosti naše multinacionalne, multikulturalne i voljene Bosne i Hercegovine.“
Mufatrević: Hadž je kao magnet koji vas cijelog života vuče
U bajramskom duhu nastavili smo naše druženje s Adnanom Muftarevićem, arheologom i muzejskim savjetnikom.
Kurban-bajram, u tradiciji poznat i kao Hadžijski bajram, simbolizira nesebičnu žrtvu, solidarnost i duboku porodičnu povezanost.
Muftarević je dva puta obavio hadž stoga ovaj blagdan budi posebne emocije u njemu.
Kada dođete na to mjesto, ono postaje magnet koji će vas cijelog života vući i težit ćete opet da dođete. Čeznete za tim, stalno vas te emocije obuzimaju pogotovo u danima Kurban-bajrama. Allah je htio da dva puta odem. Jednom za sebe, drugi put za rahmetli oca. Kada ste bedel, onda osjetite tu osobu za koju idete. Uđete u njen lik, fiziku i duhovno stanje. To je nevjerovatno. Cimeri su mi bili ljudi koji bi odgovarali mom babi. Tamo je nebo puno bliže – kazao je.
Šurković: Bogatstvo je ono što ostavljamo iza sebe, a Saburina je prebogata
Važan i drag gost u Hayatovom bajramskom jutarnjem programu u ljepotici bosanske arhitekture, Saburinoj kući, bio je i historičar umjetnosti Kenan Šurković, koji je s nama podijelio neke od važnih elemenata historije i ljepote u kulturi i umjetnosti Bosne i Hercegovine:
Činjenica da smo ovdje zaista je impresivna, a sama Saburina kuća prepuna je detalja koji nose izuzetnu vrijednost. Uzmimo, naprimjer, ovu tablu preda mnom. Šara je vrlo kompleksna, a tehnika složena; evidentno ju je radio sarajevski umjetnik. Ovaj predmet ima istinsku muzejsku vrijednost. Možda nismo ni svjesni bogatstva koje imamo po našim kućama“, ističe Šurković, a potom dodaje:
Bogatstvo je ono što ostavljamo iza sebe, a ja, kao historičar umjetnosti, imam priliku istraživati i konstantno se uvjeravati upravo u tu činjenicu. Naše bogatstvo znanja i kreativnosti nije vezano samo za ovaj prostor, ono nadilazi lokalne okvire. To se često najbolje vidi na arhitektonskim spomenicima. U više navrata boravio sam na studijskim putovanjima u Istanbulu kako bih istražio da li su naši arhitekti učestvovali u njegovoj izgradnji. Otkrio sam da su desetak velikih vezirskih džamija, bez kojih današnji Istanbul ne bismo mogli zamisliti, gradili Bošnjaci. Među njima su, naprimjer, Rustem-pašina džamija i dvije džamije Mehmed-paše Sokolovića. Od tih desetak, njih osam djelo je čuvenog arhitekta Mimara Sinana. To je dokaz da uvijek trebamo težiti stvaranju i ostavljati iza sebe ono što oplemenjuje i nas i buduće generacije - naglašava Šurković.
On ističe i jednu posebnost koja mu je naročito važna:
Tokom mojih studijskih putovanja i istraživanja radova naših ljudi, često sam nailazio na to da su se potpisivali kao Bošnjaci ili Bosanci. Dakle, radili su velike i svjetski značajne stvari, ali su uvijek znali odakle dolaze i to su s ponosom isticali -zaključuje Šurković.
Enida Ahmedović: Tradiciju pretvorila u prepoznatljiv domaći brend
Iz Visokog nam stiže naredna gošća čija je priča spoj tradicije, ljubavi i predanog rada. Posao kojim se bavi za nju nije samo zanat, već dio identiteta i način očuvanja bogate bosanskohercegovačke tradicije. Nastojeći spojiti tradicionalno i moderno, svojim radom vrlo brzo osvojila je srca brojnih sugrađana, ali i svih onih koji cijene autentičnost i domaću izradu.
Enida Ahmedović bavi se izradom papuča, koje u našoj kulturi imaju posebno mjesto i simboliku.
Osmanlije su svojim dolaskom donijele orijentalni stil, klompe, mestve i papuče. Papuče su nekada bile luksuz. Poklanjale su se gostima i predstavljale su simbol udobnosti i doma. Naše papuče dobile su naziv ‘aksice’ po jednoj sugrađanki koja je tokom putovanja, vidjevši veliki red, rekla: Ja ne želim čekati u ovom redu, imam u Visokom svoje aksice.
Kako kaže Enida - tradicija je očuvanje bosanskohercegovačkog identiteta.
Mladi hafizi o Bajramu i važnosti porodičnih vrijednosti
Najljepša slika današnjeg vremena jeste kada mladi ljudi nose vrijednosti koje su ponijeli iz svojih domova. Svojim životom i primjerom pokazuju da vjera, samouvjerenost i savremenost mogu zajedno graditi čovjeka sa karakterom, znanjem i ljepotom srca.
Gosti naše Dalile Omerović bili su hfz. Muhamed Grbo, budući hafiz Harun Nuhić i hfz. Abdurahman Tabaković.
„Dolazimo iz porodica koje su muslimanske i ta tradicija se održava, posebno u danima Bajrama i Ramazana. Za Bajram je posebno simbolično okupljanje rodbine, što i vjera nalaže“, kazao je Tabaković.
Harun Nuhić istakao je važnost porodice i univerzalne bajramske poruke:
„Ja sam najudaljeniji od porodice jer dolazim iz Krajine, ali bez obzira na okruženje, osjećam bajramsku radost. Univerzalna poruka Bajrama jeste da ne zaboravimo biti sretni i učiniti druge sretnima. Ta tradicija, porodica, kao i naši alimi i profesori, važna su životna komponenta koja učestvuje u izgradnji svakog od nas. Dolaskom na fakultet u Sarajevu osjetio sam sarajevsku čar, ali i čar znanja naših efendija i alima, koji su svojim primjerom pokazali šta je duhovnost i kako koračati kroz život“, rekao je Nuhić.
Govoreći o značaju tradicije, hfz. Abdurahman Tabaković je naglasio:
„Naša, posebno bošnjačka tradicija, specifična je i jedinstvena. Naši preci uložili su veliki napor da sačuvaju vjeru u teškim vremenima na ovim prostorima. Uz tradiciju se veže i mekteb, koji je oduvijek bio jedno od ključnih mjesta odgoja. U Sarajevu je veliki broj polaznika mektebske nastave uspješno završio godinu. Mekteb je bio i ostao važan stub očuvanja tradicije, mjesto gdje se odgajaju dječije duše i gdje se uče temelji da sutra postanu stabilni i odgovorni ljudi. Zato smatram da je tradicija najvažniji segment koji nas je očuvao“, poručio je Tabaković.
Rizvanbegović: Naš identitet je višedimenzionalan a u genima nam je ta sve čuvamo
Poseban, važan, a ujedno i veoma drag gost Hayat TV-a u današnjem Hayatovom specijalnom bajramskom programu bio je profesor Fahrudin Rizvanbegović, koji je najprije poželio Bajram šerif mubarek olsun našim gledaocima, ali je uputio i posebnu čestitku uposlenima u Hayatu:
„Želim posebno čestitati Hayatu i svim ljudima u timu koji s toliko entuzijazma i ljubavi rade ovaj program. Bajram šerif mubarek olsun. Posebno mi je drago da Hayat njeguje ovu identitetsku priču naše multikulturalnosti i to amalgamiranje identiteta, jer smo mi narod sa više identiteta, kao i većina drugih, i to je izuzetno važno za naš svijet."
"Mi vučemo taj amalgamski gen na ovom prostoru, a primjer za to je, recimo, i naša kuhinja. U našoj kuhinji naslijedili smo i Bizant i Osmansko carstvo i sve drugo, da bismo amalgamirali nešto što se zove bosanska kuhinja.
Naša borba za identitet bila je teška i ispunjena velikim iskušenjima, i zato ga je važno približiti našoj mladosti. Sada imamo mnogo knjiga koje govore o našem identitetu. Zato kroz medije i YouTube format, kroz male isječke, to trebamo predstaviti mladima kako bismo ga sačuvali. Ovo nije vrijeme velikog čitanja, ovo je vrijeme brzog života, pa se i tome treba prilagoditi“, ističe
Sevadalinka je pjesma o našoj kulturi i životu
Jedan od najpoznatijih sazlija u Bosni i Hercegovini, Avdo Lemeš, bio je gost bajramskog programa u Saburinoj kući, gdje je otpjevao vrlo rijetku pjesmu „Lijepo li je šeher Sarajevo“, uz želju da uz pjesmu i rahatluk Bajram proslave sa svima koje poznaje:
„Mislim da je ova pjesma ona koja budi emocije na sokake, oblake, snijeg... Rahmetli Emina Zečaj predložila mi je da otpjevam i obradim ovu pjesmu, koju prije nisam čuo. A baš je lijepa. Pjesme se moraju pjevati da se ne zaborave, i ovo vrijeme, kao i vrijeme ove pjesme koju sam otpjevao, ima svoju vrijednost i moramo čuvati tu svoju tradiciju i pjesmu“, govori Lemeš.
Potom smo se prisjetili i rahmetli Emine Zečaj i njene izjave o sakupljanju starih sevdalinki po istočnoj Bosni i Hercegovini:
„Znala me je zaružiti, ali nije bilo ljutnje, jer je Emina ipak bila primadona. Znala je hiljadu pjesama, bila je nevjerovatna. Znala mi je reći šta ja to radim od neke pjesme, da joj ne kvarim temelje. ‘Ne diraj joj melodiju, to je narodna pjesma, tu se ne dira u temelje’, tako mi je govorila primadona Emina Zečaj“, prisjeća se Lemeš.
Naglašava da je njegov stil, uz saz, takav da ne žuri.
„Ove pjesme govore o našoj kulturi, govore o našem načinu života i ophođenja. Sve su to ljubavne pjesme i uvijek treba slušati tekst sevdalinke jer one imaju poruku. Sazlije su danas pomalo kao posljednji Mohikanci, jer je to skoro a cappella pjevanje, koje nije ni blizu orkestru. Sevdalinka živi i ovi mladi ljudi je dobro pjevaju, pa sam sretan i zbog toga“, s optimizmom na budućnost gleda Avdo Lemeš.
Bajić: Kultura je način života i čuvar kolektivnog sjećanja
Kultura nije samo umjetnost, tradicija ili naslijeđe sačuvano u knjigama i muzejima. Ona se ogleda u svakodnevnom životu, u načinu na koji ljudi komuniciraju, njeguju običaje i prenose vrijednosti s generacije na generaciju. O značaju kulture, tradicije i kolektivnog pamćenja govorila je etnologinja Svetlana Bajić.
Prema njenim riječima, kultura se najjasnije prepoznaje kroz svakodnevne životne navike i odnos među ljudima.
Kultura je način života, a način života je i način pozdravljanja, i kako ko koga pozdravi i ugosti.
Govoreći o važnosti očuvanja običaja i historijskog pamćenja, Bajić ističe da su mnoge tradicije opstale uprkos promjenama koje je vrijeme donosilo.
Vremena su prošla, određeni običaji su se sačuvali. Mi, kao bosanskohercegovački narod, trebamo u svoj kofer sjećanja staviti i one običaje i vjerovanja koji se nalaze u našim bibliotekama, muzejima i drugim ustanovama kulture.
Bajić naglašava da je kultura mnogo širi i složeniji pojam nego što se često misli, te da obuhvata gotovo sve segmente društvenog života.
Kultura su i kadaif i baklava, sve vrste naše hrane, serije koje Hayat priprema, istraživački radovi…