Fenomen je potaknut takozvanom „omega blokadom“, atmosferskom konfiguracijom u kojoj masa toplog zraka ostaje zarobljena iznad istog područja danima, što pogoduje opasno visokim temperaturama i suhom vremenu.

 

Omega blokada dobila je ime po obliku grčkog slova Ω, jer se topli sistem visokog pritiska nalazi između dva hladnija sistema niskog pritiska, piše Reuters, a prenosi avaz

 

Izraz 'blokada' podrazumjeva činjenicu da područje visokog pritiska ostaje gotovo nepomično. U uobičajenim okolnostima mlazna struja (jet stream) neprestano prenosi vremenske sisteme sa zapada prema istoku. Međutim, tokom omega blokade taj tok biva poremećen te može snažno skrenuti prema sjeveru i jugu, izolirajući sisteme pritiska.

 

Slabiji visinski vjetrovi i manji temperaturni kontrasti u atmosferi dodatno pogoduju nastanku ovakvih sporih i blokiranih vremenskih obrazaca.

 

Posljedica je da topao, ustajali zrak ostaje zarobljen nad istim područjem. Omega blokade obično traju između tri i deset dana, ali se mogu zadržati i sedmicama.

Šta je 'omega blokada' uzročnik velikog toplotnog vala iznad Evrope sa brojnim smrtnih ishodima?

Ispod područja visokog pritiska u središtu sistema vrijeme postaje toplo i suho. Visok pritisak također sprječava formiranje oblaka, pa vedro i sunčano vrijeme omogućava dodatni rast temperatura.

 

Upravo takvi uslovi trenutno pogađaju Francusku i Španiju, gdje su temperature premašile 40 stepeni Celzija.

 

S druge strane, područja pod utjecajem okolnih sistema niskog pritiska češće imaju hladnije i vlažnije vrijeme.

 

Velika Britanija se trenutno nalazi na granici između sistema visokog pritiska i hladnijeg zraka koji pristiže sa sjeverozapada. Zbog toga jug i istok zemlje bilježe vrlo visoke temperature, dok su sjever i zapad osjetno svježiji i vlažniji, navodi britanska Meteorološka služba.

 

Iako naučnici još nisu postigli potpuni konsenzus o tome kako klimatske promjene utiču na učestalost ovakvih blokirajućih atmosferskih obrazaca, postoji saglasnost da klimatske promjene povećavaju i njihovu učestalost i intenzitet.

 

Emisije stakleničkih plinova, prvenstveno nastale sagorijevanjem uglja, nafte i plina, zagrijale su planetu za približno 1,3 stepena Celzija u odnosu na predindustrijski period. Zbog te više početne temperature, toplotni valovi danas dostižu znatno više vrijednosti.

 

Prema riječima Clare Barnes, Evropa trenutno prolazi kroz toplotne valove koji su dva do četiri stepena topliji nego što bi bili bez zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.