Sukob na Bliskom istoku će imati refleksiju i na ekonomiju Bosne i Hercegovine, prije svega kroz rast cijena goriva. Iako za sada nema naznaka da bi moglo doći do nestašica, poskupljenje je očekivano, posebno ukoliko dođe do daljnje eskalacije i poremećaja u globalnoj isporuci nafte. Rast cijena nafte direktno se prelijeva na cijene gotovo svih roba i usluga.

Bosna i Hercegovina u velikoj mjeri ovisi o uvozu, ali zemlje Bliskog istoka nisu njeno primarno izvozno tržište. Prema dostupnim podacima, u Iran izvozimo robe u vrijednosti od oko pola miliona maraka, dok uvoz iz te zemlje iznosi deset puta više.

Vanredna situacija za ekonomiju

Kada je riječ o Izraelu, situacija je obrnuta – iz te zemlje uvozimo robe u vrijednosti od oko dva miliona maraka, dok je izvoz iz BiH deset puta veći. Ipak, temelj uvoza iz zaljevskih zemalja čini nafta, što znači da bi eventualni poremećaji na tom tržištu mogli imati šire posljedice.

Novinar Emerin Ahmetašević o ovoj temi razgovarao je sa stručnjacima.

Predsjednik Privredne komore FBiH, Mirsad Jašarspahić, upozorava da bi ozbiljniji poremećaji mogli biti tretirani kao vanredna situacija za ekonomiju.

Poremećaj značajniji na ovom tržištu sigurno daje prostor da se to posmatra kao jedna vrsta vanredne situacije, više sile, za ekonomiju jedne zemlje. Cijena nafte se uključuje u analitiku mnogih cijena, u građevinastvu, poljoprivredi, proizvodnje hrane, trasporta - rekao je.

Rast cijena je gotovo izvjestan

Stručnjaci ističu da kratkoročno ne treba očekivati nestašice goriva, jer BiH ne uvozi sirovu naftu direktno iz ratnih zona. Derivati se nabavljaju putem regionalnih distributera i rafinerija u okruženju, što umanjuje rizik od prekida snabdijevanja. Ipak, rast cijena je gotovo izvjestan.

Ekonomski stručnjak prof. dr. Sanel Halilbegović smatra da bi aktuelna situacija trebala biti upozorenje nadležnima.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Mi smo kao država poznati po reaktivnom a ne proaktivnom ponašanju i sami tim smatram da bi ovo mogao da bude poziv vlastodršcima da se probude i počnu raditi na strateški bitnim stvarima za dobrobit zemlje - kazao je.

Ukoliko sukob potraje, povećanje troškova energije i transporta moglo bi dodatno pojačati inflatorne pritiske i ukupne troškove poslovanja. Posljedice takvih kretanja ne bi osjetila samo Bosna i Hercegovina, već i globalna ekonomija, upozoravaju ekonomski analitičari.