Odluka SAD-a da produže vanredno stanje u vezi sa Zapadnim Balkanom do juna 2027. godine jasna je poruka da Washington, uprkos globalnim krizama, ne skreće pogled s ovog regiona, ali i potvrda da se trenutne politike u regionu i dalje percipiraju kao prijetnje miru, prenosi stav.
Svijet se suočava s novim geopolitičkim preslagivanjima, a Bijela kuća je procijenila da "neobična i izvanredna prijetnja" po nacionalnu sigurnost SAD-a i dalje stanuje na Balkanu. Iako je ova definicija 'na prvu' zabrinjavajuća, ovakvo gledište poredstavlja garanciju kontinuteta politike SAD-a prema Bosni i Hercegovini i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovako definisano gledište prema regionu Zapadnog Balkana podrazumjeva i kontinuitet pravne osnova za donošenje sankcija koju mi u BiH poznajemo i kao 'crnu listu'.
Za Bosnu i Hercegovinu, ovo je direktan alat podrške očuvanju Dejtonskom mirovnom sporazumu. Konkretno, ovaj mehanizam omogućava američkom Ministarstvu finansija (OFAC) da momentalno reagira na pozive na secesiju i podrivanje države, tj. svaki pokušaj otcjepljenja ili blokade državnih institucija direktno aktivira sankcije, zatim korupciju kao alat politike jer SAD više ne vide korupciju samo kao ekonomski problem, već kao sigurnosnu prijetnju koja omogućava vanjskim akterima destabilizaciju Balkana, te samo izbjegavanje sankcija. Naime, novim izvršnim naredbama iz 2021. i 2025. godine fokus je proširen i na "pomagače", tj. firme i pojedince koji služe kao paravan onima koji su već na crnim listama, prenoisi stav. Bit če interesantno pratiti nastavak politike SAD-a prema svim akterima politika na Zapadnom balkanu koji se u posljednje vrijeme javljaju sa sve glasnijim incijativama i idejama za secesiju od Bosne i hercegovine i napuštanje njenog ustavnog uređenja definiranog Dejtonskog mirovnog sporazuma.