Udah znači život, a često ga podrazumijevamo i ne razmišljamo o tome koliko je uistinu važan. O tome šta za naše zdravlje znači kratak dah ali i neki drugi simptomi koje ponekad zanemarimo i ne doživljavamo ozbiljno, profesorica Umihanić kaže:
Svakim novim udisajem unosimo energiju koja je neophodna za funkcionisanje svake ćelije u organizmu. Ukoliko ne udahnemo 12 do 20 puta u minuti, odnosno 15 do 20 puta u minuti, naš organizam u cijelosti počinje da pati. Dakle, kiseonik koji dopremamo do ćelija, odnosno do alveolokapilarne membrane gdje se odvija razmjena gasova, omogućava organizmu neophodnu energiju za rad i kretanje, metabolizam, razmišljanje i rad svih drugih organa. To istovremeno znači i da mozak vrlo kratko može bez kiseonika, kao i srce. Dakle, pluća ne predstavljaju samo zaseban organ, nego imaju centralnu ulogu u snabdijevanju organizma neophodnom materijom, a to je kiseonik, naglašava profesorica Umihanić, a potom skreće pažnju i na najčešće probleme koje imaju njeni pacijenti:
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti najčešći su prvi pregledi zbog respiratornih infekcija, kako kod male djece i beba, tako i kod odraslih. Dakle, respiratorne infekcije su veoma zastupljene i poznavanje same patologije na nivou primarne zdravstvene zaštite može riješiti mnogo toga. Međutim, imamo i veliki broj bolesti koje se mogu dijagnosticirati i liječiti isključivo u kliničkom centru. Najčešća oboljenja zbog kojih nam se pacijenti javljaju jesu akutne infekcije s pogoršanjima koja se ne mogu riješiti na nivou primarne zdravstvene zaštite. Naredni veliki razlog za posjetu na ovom nivou zdravstvene zaštite jesu pogoršanja hroničnih bolesti, kao što je, recimo, hronična opstruktivna bolest pluća. Sada ulazimo u sezonu alergijskih oboljenja, gdje je astma veoma zastupljena. Tu su i sistemska oboljenja sa svojim pogoršanjima, koja se vrlo često manifestuju na plućima. Postoje, naravno, i kardiovaskularna oboljenja koja nastaju u plućnoj cirkulaciji. Zatim, imamo karcinom, koji je bolest u porastu i koja naše pacijente često dovodi zbog pogoršanja osnovne bolesti, ali i komplikacija uzrokovanih liječenjem. Na kraju bih spomenula i tuberkulozu, koja je danas pod kontrolom i ima znatno manju incidencu, pa se manji broj pacijenata javlja zbog ove bolesti, pojašnjava profesorica Umihanić.
Odgovarajući na pitanje na koje simptome moramo posebno obratiti pažnju i koji bi nas trebali upozoriti da posjetimo ljekara, profesorica ističe:
Na prvom mjestu bih spomenula kašalj. Kašalj je vrlo često refleksni mehanizam odbrane od štetnih utjecaja i toksina. Ukoliko ima izražen intenzitet i traje duže vrijeme, ne smije se zanemariti. Svaki kašalj koji traje duže od dvije do tri sedmice mora biti alarm za javljanje ljekaru. Drugi simptom koji se ne smije zanemariti jeste otežano disanje, koje se može javiti i u mirovanju. Potrebno je razlikovati stanja – kod plućnih bolesnika otežano disanje se javlja i u mirovanju, dok se kod srčanih bolesnika javlja pri fizičkoj aktivnosti. Dakle, osjećaj nedovoljnog udaha, pritisak u grudnom košu, kašalj, kao i opći simptomi poput slabosti, malaksalosti, zamaranja, preznojavanja i gubitka tjelesne težine – sve su to simptomi koji se mogu povezati s patološkim promjenama u plućima i na koje moramo obratiti pažnju te na vrijeme potražiti ljekarsku pomoć, savjetuje profesorica Umihanić.