Bosna i Hercegovina posljednjih mjeseci suočava se s brojnim ekonomskim izazovima koji bi, prema riječima makroekonomiste Igora Gavrana, mogli ostaviti dugoročne posljedice i po građane i po privredu. Gostujući u emisiji '7Plus' Hayat televizije, Gavran je govorio o stavljanju BiH na sivu listu, izgubljenim sredstvima iz Plana rasta Evropske unije, stanju u privredi te odgovornosti domaćih vlasti za sve izraženije ekonomske probleme.
Prema njegovoj ocjeni, političke odluke posljednjih godina ozbiljno narušavaju međunarodni ugled države, dok posljedice osjećaju građani, privrednici i dijaspora.
Siva lista donosi ozbiljne posljedice
Govoreći o stavljanju Bosne i Hercegovine na sivu listu, Gavran smatra da će posljedice posebno osjetiti građani koji žive u inostranstvu, ali i domaća privreda.
"Praktično ih na neki način tjeramo da novac donose u kesama i torbama, čak i da rizikuju uplaćanje kazni, umjesto da ga na najnormalniji način prenosi u BiH. Prije svega je tužno što se BiH kao država mora oslanjati na našu dijasporu umjesto da ih vraćamo u BiH, da ih privlačimo, da oni dođu ovdje sa svojim porodicama da žive što je vrijednije od bilo kakve doznake. Jednostavno ih na neki način cijedimo, što bi se reklo narodno."
S obzirom na tvrdnje određenih aktera bliskih vlastima da siva lista i nije toliko loša po BiH, na pitanje može li se činjenica da BiH nije završila na crnoj listi posmatrati kao dobra vijest, Gavran odgovara veoma oštro.
"To je na nivou crnog humora. To je toliko bezobrazno prema građanima i čovjek se zapita jesu li ti ljudi toliko neuki da smatraju da je to ozbiljno razmišljanje ili su samo toliko bezobrazni. Morate priznati svoju grešku kad ste napravili. Očito je greška bila tu. Ni sada ne vidim neku žurbu da se uslovi ispune. Naravno, crna lista je praktično fiktivna. Crna lista je Sjeverna Koreja ili ne znam, zemlje koje su van svakog kontakta sa svijetom. Siva lista je ono od čega treba bježati, čemu ne treba biti ni blizu. I ono gdje je BiH sada znači da smo mi u jednoj takvoj zoni da nas više niko ne može doživljavati kao normalnu državu."
Pranje novca i izgubljeno povjerenje
Makroekonomista upozorava da problem nije samo međunarodna reputacija, nego i poruka koju država šalje investitorima i partnerima.
Pa postoje samo dva moguća scenarija. Jedan je potpuna nesposobnost i praktično nepismenost vlasti. A druga je ovo što je još opasnije da se svjesno neće ispuniti ovi uslovi. Jer nije samo problem Siva lista. Problem je što mi ostajemo zemlja u kojoj je pranje novca ispada poželjno i ne sprečava se, što ćemo privlačiti dodatno kriminalce iz svijeta i one koji žele prati novac u Bosni i Hercegovini. Logično je onda pretpostaviti da ili direktno ti isti političar ili neko s kim su oni povezani ima takav interes koji im je puno preći od interesa građana."
Govoreći o mogućem izlasku sa sive liste, Gavran smatra da se to neće dogoditi brzo čak i ako BiH ispuni sve zahtjeve.
"Sasvim je sigurno da je ako ispunimo sutra uslove, a to su prije svega ovi isti uslovi koji smo već dobili ovi nezostajući zakonski propis, ja sam potpuno siguran da će nam biti ovaj put nametnuti da moramo i da ih primjenimo. Da nije dovoljno usvajanje propisa, već da jednostavno moramo imati neki period inkubacije, uslovno rečeno, da dokažemo da ih primjenjujemo, da dokažemo da smo stvarno promijenili. Koliko bi to moglo trajiti? Mislim da ispod godinu dana je praktično nemoguće, a možda je čak i nekih dvije godine period koji bismo mogli smatrati realnim. Naravno, do novih vlasti nakon izbora, pošto sadašnje očito ne misle ništa učiniti da ispune uslovi i da s time požurimo. Međutim, i onog dana kada siđemo sa Sive liste, neće to biti rješenje, jer će sve ostale države znati da smo mi dva puta bili na Sivoj listi u relativno kratkom vremenu i da treba zaista puno vremena proći da se povjerenje stekne."
Privreda će prva osjetiti udar
Gavran ističe da će najveće posljedice osjetiti domaće kompanije koje posluju s partnerima iz inostranstva.
"Privrednici će osjetiti itekako. Osim ovih stvari koje građani sami osjećaju, oni u dijaspori kada šalju novac, oni u BiH kada ga primaju, problemi sa nekim online narudžbama, kupovinama, servisima, pretplatama. Najveći gubitak u stvari za državu je ono o čim se privreda suočava. Što će u nekim slučajima budući partner u inostranstvu sada tražiti ili da odmah izvrše plaćanje, znači bez nekih odgoda, koji su normalni u poslovnom svijetu, ili da plate više zbog toga što je rizik uključen puno veći, ili će jednostavno da prestane s njima srađivati. Jednostavno, zavisi od države i od države od partnera do partnera. Neko može imati taj prag rizika da kaže vaša država je na sivoj listi."
On dodaje da međunarodni partneri neće praviti izuzetke zbog specifične političke situacije u Bosni i Hercegovini.
"U suštini mi vrlo često imamo neko očekivanje da bi neko trebao da tetoši Bosnu i Hercerovinu, da nas posebno gleda, da nam čini neke ustupke. Smiješno je to očekivati. Da nekome kažemo zato što imali agresiju, rat prije 30 godina, eto budite malo blažiji prema nama."
Izgubljena evropska sredstva i oslanjanje na kredite
Govoreći o sredstvima iz Plana rasta Evropske unije, Igor Gavran smatra da je Bosna i Hercegovina propustila priliku koju su druge zemlje regiona uspjele iskoristiti. Prema njegovim riječima, problem nije samo gubitak bespovratnog novca, nego i izostanak reformi koje bi dugoročno ojačale domaću ekonomiju.
"Pa jeste tako. Ne možemo mi reći da su susjedne zemlje koje su u ovom planu da su sad to zemlje koje briljiraju na svim poljima. Međutim, daleko su uspješnije od nas, daleko više napreduju u smislu ispunjavanja evropskih uslova i one su taj novac, pošteno možemo reći, zaradile. Jednostavno, imali smo jasno listu kriterija. Domaće vlasti, nažalost, doživljavaju novac od kredita jednako kao da je od EU. čak oni im je draži jer za kredite ne ispunjavate nikakve uslove. Ugovorite neku visoku kamatu koju će platiti neko drugi i novac imate da ga krčmite bez ikakvih kriterija."
Dodaje kako bespovratna sredstva predstavljaju priliku koju nijedna ozbiljna država ne bi smjela odbiti.
"Pa osim što niko normalan ne može reći da mu bespovratna sredstva ne trebaju jer to je jednostavno poklon koji odbijate. Čak i ti krediti bi bili povoljniji od ovoga kako se danas zadužujemo. Trebaju nama ne samo taj novac nego nam treba ispunjavanje dobrog dijela uslova za novac jer su oni uglavnom u našem interesu. Većina tih uslova nije ni sporna ni kontroverzna već prije svega bi doprinijeli jačanju bh. ekonomije i jačanju veza s EU."
Inflacija, radnici i sve slabija privreda
Makroekonomista upozorava da se negativni trendovi sve više odražavaju na tržište rada i industrijsku proizvodnju. Kao posebno zabrinjavajuće navodi zatvaranje preduzeća, neizvjesnost za radnike i izostanak dugoročnih ekonomskih reformi.
"Nažalost, kod nas je nezaposlenost manja uglavnom iseljavanjem ljudi. I u dobrom periodu su vlasti se znale i pohvaliti povremeno kada padne nezaposlenost, a u stvari je to samo rezultat iseljavanja. Jer ljudi nađu posao, ali negdje drugo."
Govoreći o inflaciji, smatra da građani i dalje plaćaju previsoke cijene osnovnih životnih namirnica.
"To je kada je riječ o ovim vanjskim faktorima kao onim koji utiču na cijenu goriva. Tu imamo trenutno pad u odnosu na period od prije dva mjeseca možda. Generalno kada gledamo cijena hrane i ovih osnovnih potrošačkih proizvoda, a pogotovo nemamo pad. Ono što bi nama trebao jeste pad cijena zbog toga što sadašnje stanje jednostavno ne odražava realni trošak."
Posebno kritikuje pojedine poteze vlasti koje smatra nedovoljno efikasnim.
"Neradna nedjelja je jedan katastrofalan potez koji isključivo pomaže budžetu RS."
Za akcije ograničavanja cijena kaže da nisu dale očekivane rezultate.
"Zaključavanje cijena je jedna mjera koja ima vrlo malo efekta."
Zaduživanje bez razvoja i politički prioriteti
Govoreći o rastu javnog duga, Gavran ističe da građani ne vide konkretne razvojne projekte koji bi opravdali nova zaduženja.
"Ono što sada imamo u FBiH, imali smo godinama u RS... Evo sad smo došli do toga da nam vlast federacije govori da je to fenomenalno i da je to super za naš razvoj i dalje ne znamo gdje novac odlazi jer jednostavno ne vidimo strateške projekte u kojima nas on koristi."
Prema njegovim riječima, izborna godina dodatno povećava rizik da će javni novac biti korišten u političke svrhe.
"Dio tog novca sigurno se namjerava iskoristiti i u okviru izborne kampanje. Što direktno za troškove kampanje, što za neku kupovinu glasova, opet direktnu ili indirektnu."
Na kraju razgovora osvrnuo se i na uspjeh fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu, ističući da sport pokazuje koliko zemlja može postići kada politika nije prepreka.
"Veliki uspjeh, ogroman uspjeh, znači treba se stvarno klanjati našim momcima koji su pokazali šta Bosanci i Hercerovci mogu bez politike i bez bilo kakvih smetnjih prepreka."
Cijeli intervju pogledajte u videu na početku teksta.