Rok za potpisivanje ugovora za Južnu plinsku interkonekciju je istekao, ali se projekt i dalje nalazi u fokusu političkih i stručnih rasprava. Dok iz Vlade Federacije BiH uvjeravaju kako će dogovor biti postignut i pored neriješenog pitanja državne imovine, pravni i energetski stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice i blokade koje takav pristup može otvoriti. Iz Ambasade SAD-a u BiH za BHRT navode da ostaju posvećeni uspješnoj realizaciji ovog projekta.
Resorni ministar Vedran Lakić poručuje da projekat Južne gasne interkonekcije ide dalje i da će ugovor biti potpisan uskoro uprkos otvorenim pitanjima, uključujući i neriješenu državnu imovinu koja se i dalje navodi kao glavna prepreka. Još jedna prepreka je i studija izvodljivosti za kompletan projekat kao i niz, kako ministar navodi, sitnih detalja.
"Federacija BiH treba taj projekat, investitor želi da investira. Na kraju krajeva on treba da bude komericijalno opravdan za investitora, ali da ne udara na džepove naših građana i naše privrede", poručio je Lakić.
Pravnici upozoravaju na moguće posljedice ukoliko se ugovor potpiše bez prethodno riješenog pitanja državne imovine.
"Ono gdje postoji prostor da se eventualno nešto uradi jeste da Vijeće ministara BiH dodijeli koncesiju koncesionaru, što mora da potvrdi Parlamentarna skupština BiH u okviru neke procedure koju kontroliše regulatorno tijelo, a to je Komisija za koncesije BiH. Međutim, i tu trenutno postoji blokada jer RS ne želi da uspostavi ovu komisiju", navodi pravnik Nedim Ademović.
"Na prijedlog Vijeća ministara BiH, Parlament donosi odluku za izuzimanje čestica imovine koja se nalazi na trasi i pod zabranom raspolaganja uz utvrđni javni interes i cijela operativa ne nosi onaj imovinsko pravni rizik. Model koji će biti apliciran za rješavanje interkonekcije postaje model koji će biti apliciran u drugom bh. entitetu RS, a jasan je politički stav koji dolazi iz diskursa politike RS", upozorava Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine.
"Kontrola nad plinskim tokovima može postati zapravo instrument političke moći. Ova investicija bi stoga mogla odvesti državu iz takozvane ruske energetske zavisnosti u zavisnost sumnjivog i kapitala i privatnog monopola", upozorava Hazim Bašić, profesor na Mašinskom fakultetu UNSA.
Dok vlasti u BiH najavljuju nastavak Južne gasne interkonekcije uprkos otvorenim pravnim i političkim pitanjima, projekat je dodatno dobio međunarodni okvir nedavnim potpisivanjem sporazuma u Dubrovniku između BiH i Hrvatske o njegovoj realizaciji i jačanju energetske povezanosti. Ipak, i dalje ostaje otvoreno pitanje državne imovine i tempa kojim će se projekat zaista moći provesti u praksi.