U emisiji „Anatomija života" na Hayat TV, profesor emeritus dr. sc. Midhat Jašić, dugogodišnji predavač u oblasti prehrambene tehnologije i nutricionizma na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, iznio je preporuke za prehranu tokom vrućih ljetnih dana.
Tokom ljeta, objašnjava profesor Jašić, potrebe organizma za energijom prirodno se smanjuju. Za razliku od zimskog perioda, kada organizam troši značajne količine energije na održavanje tjelesne temperature, ljeti se ta ravnoteža pomjera.
Tijelo ima ugrađene mehanizme za rashlađivanje. Voda se iz organizma izdvaja kroz kožu (transpiracija) i disanje (respiracija), pa je dovoljan unos tečnosti prva i osnovna preporuka. Uz to, konzumiranje svježeg voća i povrća dodatno pomaže jer te namirnice sadrže između 80 i 90 posto vode, čime se istovremeno osigurava hidratacija i olakšava termoregulacija.
Šta izbjegavati, a šta unositi
Ljetni jelovnik, prema riječima profesora Jašića, treba biti bitno lakši od zimskog. Preporučuje se smanjenje visokoenergetskih namirnica, prije svega onih bogatih mastima i lipidima. Posebnu opreznost traže i pržena jela, naročito ona pripremljena na visokim temperaturama.
Osnova ljetne prehrane treba da bude povrće, uz umjerene količine kvalitetnih izvora bjelančevina. Profesor Jašić navodi ribu, piletinu i drugo kvalitetno meso, jaja, kao i integralne proizvode od cjelovitih žitarica.
„Mi u Bosni i Hercegovini smo naučili da konzumiramo i tokom ljeta janjetinu. To može, ali u manjim količinama i povremeno, ne da bude redovni izvor", istakao je profesor Jašić. Uz to je dodao da se proizvodi na bazi mesa i mesne konzerve ljeti ne preporučuju.
Voda i so kod fizičkih napora
Voda je, poručuje profesor, nezamjenjiva. Sokovi iz voća i povrća mogu je dopuniti, ali ne i zamijeniti.
Za osobe koje su izložene većim fizičkim naporima ili rade na visokim temperaturama poseban naglasak stavlja se na ravnotežu elektrolita. Umjeren unos soli pomaže održavanju osmolarnosti tjelesnih tečnosti i sprječava pojavu grčeva mišića koji su tradicionalno poznati kao „rudarski" ili „farmerski" grčevi, a posljedica su gubitka soli znojenjem.
Paradajz: rajska jabuka na trpezi
Iako se u kulinarskoj praksi tretira kao povrće, paradajz je botanički bliži voću. I sam njegov naziv upućuje na to: riječ „paradajz" preuzeta je iz austrijsko-bavarskog njemačkog Paradeis, skraćenog oblika od Paradiesapfel, što doslovno znači „rajska jabuka".
Paradajz je posljednjih decenija postao svakodnevna namirnica u bosanskohercegovačkim domovima. Konzumira se svjež, u salatama uz malo pavlake, kajmaka ili sira, a nezaobilazan je i u brojnim tradicionalnim jelima. Nudi značajne prednosti: mali energetski unos, osvježenje i zdravstvene benefite.
Zaslužan je za to prvenstveno likopen, snažan antioksidans iz porodice karotenoida. Naučna istraživanja povezuju redovan unos likopena sa smanjenim rizikom od nekih vrsta raka, posebno raka prostate, kao i sa zaštitom očiju od degenerativnih promjena poput starosne makularne degeneracije. Profesor Jašić stoga ističe da paradajz zavrjeđuje mjesto u ljetnom jelovniku, naročito kod muškaraca srednje i starije životne dobi.
Lubenica: osvježenje s mjerom
Uz paradajz, ljetni favorit u ovom podneblju je i lubenica, u narodu poznata i kao bostan. Prema riječima profesora Jašića, lubenica sadrži čak do 93 posto vode i predstavlja jedno od najboljih prirodnih sredstava za osvježenje u vrelim danima. Poput paradajza, bogata je likopenom.
Njena tradicija duboko je ukorijenjena u bosanskohercegovačkoj kulturi. Manifestacija „Bostanovo", koja se održava u brčanskom kraju, okuplja svake godine ljubitelje ove namirnice.
Ipak, potreban je oprez. Lubenica sadrži šećere, pa se osobama sa dijabetesom savjetuje umjerenost. Prema procjeni profesora Jašića, količina od pola do jednog kilograma dnevno ne predstavlja pretjeran unos, budući da cijeli kilogram lubenice donosi svega oko 70 grama suhe tvari, što ne opterećuje probavni trakt.
Idealna temperatura serviranja kreće se između 5 i 10 stepeni Celzijusa. Previše ohlađena lubenica može kod osjetljivih osoba izazvati probavne tegobe.
„Dok je ljeto, konzumirajmo lubenicu, ali zapamtimo da lubenica nije zamjena za vodu. Trebate opet konzumirati vodu onog momenta kada osjetite žeđ", zaključio je profesor Jašić.