Zašto se biznis kripto valute ponovo promoviše dok svijet upada u novu ekonomsku krizu?

Kada se govori o kripto valutama, često se koriste velike ideje i još veća obećanja. Govori se o finansijskoj revoluciji, demokratizaciji novca i prilici da obični ljudi konačno ostvare bogatstvo bez pomoći banaka i velikih finansijskih institucija. Međutim, iza svih tih obećanja o brzom uspjehu krije se mnogo složenija i često mnogo mračnija priča, gdje biznis online valuta nije uvijek 'digitalno zlato' već mnogo češće 'digitalna kladionica'.

Jedan od najpoznatijih kritičara kripto industrije danas je Ben McKenzie, diplomirani ekonomista i politolog, kao i nekadašnji poznati holivudski glumac, koji se posljednjih godina posvetio istraživanju ekonomskih i političkih posljedica digitalnih valuta. Kroz svoju knjigu 'Lak Novac' i dokumentarac 'Svi vam lažu zbog novca', McKenzie tvrdi da kripto industrija nije stvorila novi finansijski sistem, već novi oblik prevara koji je mnoge ljude ostavio bez životne ušteđevine.

Njegov osnovni argument je jednostavan. On smatra da, za razliku od kompanija koje proizvode robu, pružaju usluge ili ostvaruju profit, većina ovih online kripto biznisa ne stvara nikakvu stvarnu ekonomsku vrijednost. Njihova cijena raste samo ako dovoljno novih ljudi odluči kupiti određeni token ili online valutu/novac. Drugim riječima, profit jednih često zavisi od gubitaka drugih. Zbog toga McKenzie kripto tržište poredi s kasinom u kojem mali broj pobjednika ostvaruje veliku zaradu, dok veliki broj ljudi na kraju izgubi novac.

Poseban problem predstavlja činjenica da je kripto tržište mnogo manje regulisano od tradicionalnog finansijskog sektora. Tokom zadnjih godina pojavile su se brojne optužbe za manipulaciju tržištem, umjetno podizanje cijena i lažno prikazivanje obima stvarne trgovine. Prosječni investitor često nema način da zna da li cijena određene kripto valute raste zbog stvarne potražnje ili zbog aktivnosti velikih investitora koji kontrolišu značajan dio tržišta.

Dodatnu zabrinutost izazivaju brojni slučajevi prevara. Najpoznatiji primjer je propast biznisa kripto valute FTX 2022. godine, nakon što je otkriveno da su milijarde dolara sredstava klijenata korištene za rizične investicije bez njihovog znanja. Hiljade ljudi izgubile su novac, a osnivač kompanije Sam Bankman-Fried završio je u zatvoru. Pored takvih slučajeva, kripto tržište poznaje i prevare poput „rug pulla“, gdje kreatori novih tokena nestaju s novcem investitora, te Ponzijevih shema koje se zasnivaju na stalnom prilivu novih ulagača.

Problem kripto industrije nije samo ekonomski nego i politički. Posljednjih godina sve više kompanija i pojedinaca povezanih s kripto sektorom ulaže ogromne sume novca u političke kampanje i lobiranje. Ben McKenzie je u više intervjua upozorio da kripto industrija sve više pokušava uticati na političke odluke koje se odnose na regulaciju tržišta i finansijski nadzor. Dok se pažnja javnosti često usmjerava na tradicionalne lobističke organizacije, mnogo manje se govori o milionima dolara koje i kripto kompanije ulažu u politički uticaj. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je i već navedeni osnivač propale kripto berze FTX i sam otvoreno govorio o milionima dolara koje je ulagao u političke kampanje i političke aktere.

Za McKenzieja i njegovog sagovornika u jednom od nedavnih intervjua, novinara Mehdi Hasana, to predstavlja dokaz da kripto industrija ne pokušava samo prodati digitalnu imovinu, već i oblikovati političko okruženje u kojem posluje. Hasan je više puta upozorio da bi pitanje političkog lobiranja trebalo biti mnogo strožije regulisano te da bi političke stranke, posebno Demokratska stranka u SAD-u, morale aktivnije raditi na zaštiti građana od industrija koje ostvaruju profit kroz visoke finansijske rizike.

Kritičari dodatno navode da je interesovanje pojedinaca poput Jeffreyja Epsteina za kripto sektor dodatno narušilo reputaciju industrije. McKenzie smatra da nije slučajno što su ljudi, poput Epsteina, povezani s finansijskim prevarama i drugim oblicima kriminala, često pokazivali interes za tržište koje je dugo bilo slabo regulisano i koje omogućava visok stepen anonimnosti u finansijskim transakcijama.

Posebno zanimljiv primjer predstavlja promjena stava američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tokom prvog mandata bio je skeptičan prema kripto valutama, dok je posljednjih godina zauzeo mnogo otvoreniji stav prema toj industriji. Trump i članovi njegove porodice uključili su se u različite projekte povezane s digitalnim biznisom, zbog čega kritičari upozoravaju na mogući sukob političkih i finansijskih interesa. Dio analitičara smatra da pojedini investitori ulažu u projekte povezane s Trumpom ne samo zbog zarade, već i zbog mogućnosti sticanja političkog uticaja i pristupa za pregovaračkim stolom.

Još jedna zanimljiva činjenica jeste vrijeme nastanka Bitcoina. Prva kriptovaluta pojavila se neposredno nakon velike finansijske krize 2008. godine, kada je povjerenje građana u banke i finansijske institucije bilo ozbiljno narušeno. Mnogi su tada tražili alternativu postojećem sistemu. Međutim, umjesto stvaranja stabilnije finansijske strukture, razvijeno je tržište koje karakterišu ekstremne oscilacije cijena i još veći rizici.

To ne znači da je svaka osoba koja posjeduje kripto valute prevarant niti da se ta vrsta online biznisa ne može koristiti za korisne svrhe. Međutim, važno je razlikovati tehnologiju od industrije koja je izgrađena oko nje. Dok se javnosti često prodaje priča o finansijskoj slobodi i brzom bogaćenju, stvarnost pokazuje da najveću korist uglavnom ostvaruju oni koji su u sistem ušli prvi ili oni koji imaju dovoljno kapitala da utiču na tržište.

Zbog toga bi građani, posebno mladi ljudi, trebali biti oprezni prema obećanjima o brzom bogatstvu. U vremenu inflacije, ekonomske nesigurnosti i globalnih kriza, nije toliko bitno koliko brzo kripto tržište može rasti, već ko će snositi posljedice kada sljedeći veliki balon pukne. Ako nas historija finansijskih kriza nečemu uči, onda je te da psoljedice najčešće snose obični građani.