Kandidati se nižu, strategije otkrivaju: Ko će do Predsjedništva BiH?

Gužva na izbornim listićima za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine ove jeseni gotovo je izvjesna. I dok su neka imena već potvrđena, dio političke scene još kalkuliše, ostavljajući prostor za nagađanja i taktička pozicioniranja. Posebno dinamično bi moglo biti među kandidatima iz reda Bošnjaka, dok se u bh. entitetu RS i dalje osjeća određena neizvjesnost.

U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva već se profilira nekoliko ozbiljnih kandidata. Denis Bećirović ulazi kao kandidat kojeg podržava blok stranaka poznat kao Trojka, dok je svoju kandidaturu istakao i Semir Efendić, lider Stranke za BiH. Iako još nije formalno potvrdio ulazak u utrku, Bakir Izetbegović već ima podršku dijela stranačke infrastrukture SDA. Na listi potencijalnih kandidata nalaze se i Šuhret Fazlić te Fahrudin Radončić.

Rasim Belko, novinar novinske agencije Patria, upozorava na nepredvidivost izbora: „Vrlo je teško na osnovu onogo što gledamo predvidjeti. Mnogi se zavaravaju činjenicom da Denis ima 14 stranaka iza sebe i trenutnu poziciju u Predsjedništvu. No, svi zaboravljaju da su stranke Trojke u evidentnom padu političke popularnosti, naročito se to odnosi na Našu stranku i Narod i pravdu koja je najviše forsirala Bećirovića.“

Slično razmišlja i profesor Amel Delić, koji smatra da bi podjela glasova mogla imati presudan utjecaj: "Mislim da strateški je trebao biti postignut dogovor između Efendića i Izetbegovića i te grupacije jer će to umanjiti rezultat jednog ili drugog kandidata. Tu je i Bećirović kojeg podržava Trojka koji je imao poprilično bezličan mandat koji nije ostvario određeni efekat u javnosti."

Kada je riječ o kandidatima iz reda hrvatskog naroda, već su poznata tri imena. Darijana Filipović, bliska saradnica Dragana Čovića, predstavlja HDZ, dok se kao izazov toj dominaciji pojavljuje Zdenko Lučić, kandidat kojeg podržava opozicioni blok. Treći kandidat dolazi iz DF-a – Slaven Kovačević, koji zagovara koncept građanske države.

Profesor Delić ističe da se politički odnosi mijenjaju: "Dugo su druge političke stranke bile u sjeni HDZ da prosto više ne mogu da trpe i to se vidjelo na lokalnim izborima. Dragan Čović je procjenio da nije mudro da ide na megdan Slavenu Kovačeviću."

Bivši diplomata Alija Muminović vidi Lučića kao potencijalno prihvatljiviju opciju za dio birača: "Mislim da je kandidat Lučić sa svojim tradicionalno konzervativnim stajalištima prihvatljiviji za umjerene Hrvate koji žele da okončaju dominaciju Dragana Čovića."

Za razliku od druga dva politička bloka, u RS-u kandidature još nisu zvanično potvrđene. Ipak, očekuje se da će SNSD ponovo kandidirati Željku Cvijanović, dok je Nebojša Vukanović već najavio svoju kandidaturu. Opozicija, međutim, djeluje razjedinjeno i bez jasne strategije.

Rasim Belko ne vidi mnogo prostora za iznenađenja: „I tu se priča svodi na SNSD jer Vukanović koliko god misli da je popularan, mislim da on nema ni trećinu glasova SNSD-a kada se to podijeli na još jednog kandidata vrlo teško će to biti. Daakle u predsjendistvu cemo vjerovatno imati kadar SNSD.“

Muminović dodaje da je organizaciona snaga ključni faktor: "Treba biti realan. SNSD ima i dalje najjaču strukturu biračkog tijela i najveći stepen organizacije s dobrim političkim iskustvom. U zadnje vrijeme imamo fragmentaciju političke scene u RS."

Kako se približava rok za zvaničnu potvrdu kandidatura, politički akteri ubrzano donose odluke. Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović smatra da dio kandidata nema realne šanse, već služi za rasipanje glasova: "Sami kandidati neki više su istureni da učestvuju u izbornom procesu nego što je očekivati da će dobiti političku podršku glasača. Više se pokušava sa kandidatima koji nemaju harizmu da se razvodni biračko tijelo."

Do kraja sedmice očekuje se jasnija slika, kada bi sve kandidature trebale biti formalizirane. Tada će biti poznato da li nas očekuje repriza starih političkih odnosa ili ipak iznenađenje na izborima.

Prilog radio Emerin Ahmetašević.